Pedagoginja: Vinka Tarabene Gaćina Bilin,

prof. pedagogije / pov. umjetnosti

Pedagozi su stručnjaci koji se bave odgojem. Pedagozi mogu raditi u školama, vrtićima, domovima za nezbrinutu djecu, učeničkim domovima. Najveći broj pedagoga radi u školama, u kojima su oni osnovni stručni suradnici.
Rad pedagoga u školi možemo podijeliti na više područja: planiranje i programiranje, rad s učenicima, rad s učiteljima te rad s roditeljima. Planiranje i programiranje uključuje planiranje vlastita stručnog usavršavanja i stručnog usavršavanja učitelja, sudjelovanje u izradbi godišnjeg plana i programa škole te planiranje rada i sudjelovanje u radu učiteljskog vijeća. U ovim djelatnostima pedagog surađuje s ravnateljicom škole i ostalim stručnim suradnicima (edukacijska rehabilitatorica i školska knjižničarka). Pedagog, u suradnji s lokalnim zavodom za zapošljavanje, izrađuje plan i program za profesionalno informiranje. Plan rada s djecom s teškoćama u razvoju i plan rada s darovitom djecom pedagog izrađuje u suradnji sa stručnim suradnicama, učiteljica i liječnicom preventivne zdravstvene zaštite.

Pedagog izrađuje plan zdravstvene, socijalne i ekološke zaštite učenika u suradnji sa školskom ambulantom. Zadatak je pedagoga i izradba plana kulturne i javne djelatnosti škole te sređivanje pedagoške dokumentacije.
Pedagog organizira i provodi ispitivanje zrelosti za upis u prvi razred, organizira učeničke radionice i dodatnu nastavu, organizira edukativna i odgojna predavanja za učenike, a neka sam i održi. Pedagozi provode dio profesionalnog informiranja u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje (ankete Zavoda za zapošljavanje), daje informacije o programima srednjih škola (pedagozi osnovnih škola), odnosno programima fakulteta (pedagozi u srednjim školama). U stručnom timu provode programe za djecu s teškoćama u razvoju i provode programe za darovitu djecu.

Pedagozi u radu s učiteljima provjeravaju realizaciju rada učitelja (nazočnost na nastavi, realizaciju planova i programa i sl.). Pedagozi analiziraju rezultate škole na područjima uspjeha, vladanja, popravnih ispita i sl. Organiziraju istraživački rad u školama i stručno usavršavanje učitelja, kao i odgojna i edukativna predavanja za roditelje.

Defektologinja: Hana Milunović,

mag. rehab. educ.

Uloga edukacijskog rehabilitatora u osnovnoj školi je velika. Poslovi i zadatci edukacijskog rehabilitatora – stručnog suradnika odvijaju se u stalnoj interakciji i suradnji s učiteljima, ravnateljicom, stručnim suradnicima, roditeljima i ostalim stručnim službama te kroz neposredan rad s učenicima.

Neposredni rad s učenicima s teškoćama u razvoju ostvaruje se kroz otkrivanje, dijagnosticiranje, edukacijsko-rehabilitacijsku podršku te njihovo praćenje. Uz individualni/grupni rad koji se organizira prema potrebama učenika, neposredan rad ostvaruje se i kroz savjetodavnu pomoć učenicima kojima je ona potrebna obzirom na njihove psihosocijalne i socio-ekonomske poteškoće.

U suradnji s učiteljima, određuje primjerene nastavne oblike i metode rada obzirom na odgojno-obrazovne potrebe učenika, pomaže u izradi individualiziranih odgojno-obrazovnih programa, djeluje na motivaciju u učenju učenika, radi na poticanju kvalitetnijeg odnosa učenik-učitelj- roditelj. Također radi na radionicama i predavanjima s učiteljima, školskim projektima…

U radu s roditeljima naglasak je na upoznavanju roditelja sa psihofizičkim stanjem djeteta na temelju analize medicinske i stručne dokumentacije, savjetodavnom radu, podršci u organiziranju radnog i slobodnog vremena djeteta, pružanju stručnih savjeta i naputaka za rad kod kuće te ublažavanju i otklanjanju teškoća. Stručni suradnik s roditeljima prolazi etape profesionalnog usmjeravanja te pomaže kod odabira srednjih škola i upisa u iste.

Edukacijski rehabilitator redovito surađuje s ravnateljicom, stručnim suradnicima i članovima ostalih stručnih službi (HZZ, Zavodom za javno zdravstvo – liječnikom školske medicine, CZSS, Povjerenstvom za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta/učenika, udrugama…) sve s ciljem razvoja potencijala učenika u svim njegovim komponentama.

Školska knjižničarka: Blanka Špeglić,

dipl. bibliotekar

Kako je školska knjižnica sastavni dio odgojno – obrazovnog procesa i njeno je djelovanje uređeno Godišnjim planom i programom rada . Godišnji plan i program rada školske knjižnice obuhvaća tri najvažnije djelatnosti:
a) odgojno-obrazovnu djelatnost: rad s učenicima, suradnju s nastavnicima i stručnim timom
b) stručno-knjižničnu i informacijsko-referalnu djelatnost
c) kulturnu i javnu djelatnost škole
Taj se plan i program temelji na Zakonu o osnovnom i srednjem školstvu te Standardu za rad školskih knjižnica u Republici Hrvatskoj.

U domeni odgojno-obrazovne djelatnosti koja obuhvaća rad s učenicima školski knjižničar provodi upoznavanje učenika s knjigom i knjižnicom, pomaže u stvaranju navike dolaženja u knjižnicu i doživljavanja knjižnice kao mjesta u kojem može dobiti potrebne informacije. Na taj se način razvija kod učenika i veći čitalački interes i priprema ga se za ono najvažnije – cjeloživotno učenje. U ovu djelatnost ubraja se i organizacija nastavnih sati u knjižnici koja se odvija u suradnji s ostalim učiteljima.

Neposredni rad s učenicima strukturiran je prema razredima i sadržajima. Školski knjižničar tijekom školske godine treba realizirati program čitalačke pismenosti i knjižnično-informacijskog područja. Od I.-IV. razreda program se temelji na usvajanju vještina čitanja i pisanja.

Školska knjižnica predstavlja kulturno sjedište škole pa je jedan od njenih zadataka i kulturna i javna djelatnost koja se ogleda u organizaciji, pripremi i provedbi kulturnih događaja predviđenih planom i programom škole
(književni susreti, književne i filmske tribine, predstavljanje knjiga, tematske izložbe vezane uz obljetnice, blagdane te važne datume). Kulturna i javna djelatnost knjižnice obuhvaća i suradnju s ostalim kulturnim ustanovama.